|
Linux je operativni
sistem i samim tim najvažniji program koji računar
izvršava. On upravlja svim drugim programima – dodeljuje
im resurse, izvršava korisničke naredbe (unete pomoću
miša i tastature), šalje izlazne informacije na monitor,
upravlja datotekama i obavlja mnoge druge važne zadatke.
Linux se razlikuje
od većine operativnih sistema po tome što ga razvijaju
programeri iz celog sveta.
Linux odlikuje i
njegova stabilnost – računari pod
Linuxom često rade
mesecima, čak i godinama bez ijednog pada sistema. Uz to
je fleksibilan i prijatan za rad.
Linux efikasno
upravlja resursima računara kao što su memorija,
procesor ili prostor na disku. Čak i veći deo Interneta
radi na računarima pod Linuxom i Apache Serverom.
Pošto je
Linux
otvoren, svako može da ga nabavi, dopuni softverom i
ponudi na tržištu (besplatno ili po odgovarajućoj ceni).
Tako nastaju distribucije
Linuxa. Osim nekih manje
značajnih detalja, većina distributera razlikuje se po
programima. Takođe se većina alatki i aplikacija može
besplatno preuzeti s Interneta bez obzira na to koju
distribuciju Linuxa koristite.
Još jedna
karakteristika Linuxa je da je on Slobodan softver.
Slobodan znači da se može slobodno dorađivati i
distribuirati dalje bez ograničenja u vidu licenci.
Često se za Linux kaže da je besplatan. Zaista dobar deo
distribucija to jeste, ali nisu sve. Čak i distribucije
koje nisu besplatne mogu se slobodno distribuirati među
prijateljima bez straha od distributera, što je princip
koji se primenjuje na sav softver koji podleže GNU
licencama. Linux se distribuira pod
GNU Opštom Javnom
Licencom (GPL)
Naš izbor
distribucije jesu Ubuntu, i
Kubuntu. Razlika između ove
dve distribucije je u grafičkom okruženju, gde
Ubuntu
radi koristeći GNOME, a
Kubuntu
KDE okruženje.
Ubuntu je
zasnovan na DEBIAN jezgru Linuxa.
Za
Ubuntu su
razvijene potpune vršnjačke i profesionalne podrške.
Ubuntu je primeren
i za radne stanice i za servere. Trenutna distribucija
(6.06) podržava PC (Intel x86), 64-bit PC (AMD64),
UltraSPARC T1 (Sun Fire T1000 i T2000) i PowerPC (Apple
iBook and Powerbook, G4 i G5) arhitekture procesora.
Linux je ušao u
mainstream, pa pošto znamo „šta je to
Linux?“,
možemo da se zapitamo „Šta dobijam
Linuxom?“
Odgovor na to je:
Bezbednost - Iako
Linux
nije 100% imun na viruse, prilično je blizu. Još uvek ne
postoje slobodni Linux virusi. Uz to bezbednost
se rešava lako i efikasno, a ako nešto predstavlja
rizik, ne mora se čekati naredno izdanje operativnog
sistema da bi se to ispravilo.
Stabilnost -
Linuxa
je legendarna. Živimo u svetu gde su ljudi navikli da
resetuju računare bar jednom dnevno. Linux bez
problema radi nedeljama, čak i mesecima bez potrebe za
paljenjem i gašenjem.
Moć - Nema operacije koju ne
možete da obavite pod
Linuxom
a možete pod drugim operativnim sistemima. Štaviše,
drugi operativni sistemi ne mogu da se pohvale ovakvom
ekskluzivnošću.
Uštedu - možete da obavite sve
što vam je potrebno od računara bez da trošite ogromne
svote novaca na programe ili poboljšanja tih programa.
Takođe, nemate problema sa zakonskim pritisicma o
legalnosti operativnih sistema.
Uzgred, GNU je rekurzivna skraćenica od „GNU Nije UNIX“, i predstavlja
projekat Fondacije za slobodan softver, pokrenut 1984.
godine.
Zaštitni znak Linuxa je
Tux,
debeljuškasti pingvin koji izgleda srećno i zadovoljno. |